HGI_LOGO

ODJEL ZA OSNOVNE GEODETSKE RADOVE

- PROJEKTI -



EPN STANICE U HRVATSKOJ

VISINSKO POVEZIVANJE KOPNA S VEĆIM OTOCIMA SJEVERNOG I SREDNJEG JADRANA

GRAVIMETRIJSKA MREŽA II. REDA RH

NOVI HRVATSKI MODEL GEOIDA HRG2009

PROŠIRENJE OSNOVNE GRAVIMETRIJSKE MREŽE RH NA ZNAČAJNIJE OTOKE JADRANA

PROJEKT PROGUŠĆENJA EUVN MREŽE (EUVN_DA)

EUREF-CRODYN 2005 GPS KAMPANJA

CROPOS - MREŽA REFERENTNIH STANICA REPUBLIKE HRVATSKE

TESTIRANJE GEODETSKE OPREME

KALIBRACIJA GRAVIMETARA NA APSOLUTNIM GRAVIMETRIJSKIM TOČKAMA

REDOVITO PRAĆENJE RADA GRAVIMETARA

CRONOGIP-I, II i III

KONTROLA KVALITETE GEODETSKIH PROIZVODA

STRUČNA PODRŠKA ODJELU ZA TOPOGRAFSKU IZMJERU I NADZOR

SUDJELOVANJE NA MEĐUNARODNIM SKUPOVIMA



EPN STANICE U HRVATSKOJ

Europski terestrički referentni sustav 89 (ETRS89) je standardni i precizni GPS koordinatni sustav u Europi. Uz podršku EuroGeographics-a i Europske Unije, ovaj referentni sustav je osnova svih geodetskih, geodinamičkih i geografskih projekata na europskom teritoriju. Za održavanje ETRS89 zadužen je IAG (International Association of Geodesy), a realizira se preko EPN-a (EUREF Permanent Network), mreže permanentnih GNSS referentnih točaka sa precizno određenim koordinatama u ETRS89. Od siječnja 2007. HGI je preuzeo nadzor i održavanje dviju permanentnih GNSS stanica u sklopu EPN-a. Riječ je o stanicama u Dubrovniku (DUBR) i Osijeku (OSJE). Pri tome HGI je odgovaran za održavanje, praćenje rada te pohranu i osiguranje sirovih podataka mjerenja kao što je navedeno u pravilima EPN-a (Guidelines for EPN Stations and Operational Centres).


Za uvećanu sliku pritisnite ovdje

U realnom vremenu opažanja se prosljeđuju u regionalni operativni centar (Operational Centre), koja je za oba dvije stanice FSW (Bundesamt fuer Kartograhie und Geodaesie Fundamentalstation Wettzell), odnosno u dva lokalna centra za prikupljanje podataka (Local Data Centre): BKGE (Bundesamt fuer Kartographie und Geodaesie Federal Office for Cartography and Geodesy) i OLG (Austrian Academy of Sciences Space Research Institute).



VISINSKO POVEZIVANJE KOPNA S VEĆIM OTOCIMA SJEVERNOG I SREDNJEG JADRANA

Mjerenje visina u geodeziji se kontinuirano provodi već nekoliko stoljeća. Tijekom vremena došlo je do značajnog razvoja instrumentarija i mjernih postupaka. Jedna specijalna i relativno zahtjevna zadaća je prijenos visina preko velikih voda. Utjecaji raznorodnih pogrešaka, kao što su simetrična i nesimetrična refrakcija, su posebice preko otvorenih vodenih površina nepredvidivi i u konačnom iznosu neizračunljivi. Uobičajena metoda, prebacivanja visina geometrijskim nivelmanom s milimetarskom preciznošću se ovdje kao prihvatljivi mjerni postupak može u potpunosti isključiti. Vrlo brzo se nailazi na granične mogućnosti budući da udaljenosti od nivelira do nivelmanskih letava trebaju biti jednake. Osim toga, egzaktna očitanja na nivelmanskim letvama na tako velikim udaljenostima nisu moguća.



Slika 1: Instrumenti za prijenos visine

U okviru projekta prijenosa visina s kopna na otoke sjevernog Jadrana uspoređene su visine određene geometrijskim, trigonometrijskim i GNSS nivelmanom. U tu svrhu je korišten HRG2000 model geoida pomoću kojeg su elipsoidne visine transformirane u (normalne) ortometrijske. Tek nakon toga je bilo moguće usporediti relativne visinske razlike određene različitim metodama mjerenja i provesti analizu preciznosti ostvarenih rezultata. Kvaliteta gravimetrijskog modela geoida je uvjetovana gustoćom, preciznošću i točnošću gravimetrijskih podataka. Gravimetrijski model geoida na za otoke može biti opterećen velikim sustavnim pogreškama. Zbog toga će se za bolju definiciju modela geoida na otocima također odrediti GNSS/nivelmanske točke.



Slika 2: Povezivanje sa otocima sjevernog i južnog Jadrana

Otoci su podijeljeni u dvije skuopine u ovisnosti o udaljenosti od kopna. Svi veći otoci na udaljenostima do 7 km sukladno plano će biti povezani s visinskom mrežom koristeći metodu trigonometrijskog nivelmana. Terenski radovi na povezivanju visina kopna s većim otocima sjevernog i srednjeg Jadrana okončani su u listopadu 2009. godine. Specifičnost trigonometrijskog nivelmana i raznovrsni izvori pogrešaka uvjetovali su izvođenje prijenosa visine u dvije ili tri faze u zadnjih tri godine.



GRAVIMETRIJSKA MREŽA II. REDA RH

Hrvatski geodetski institut (HGI) je 2007. godine izradio Projekt uspostave Gravimetrijske mreže II. reda Republike Hrvatske. Sukladno Projektu, Gravimetrijska mreža II. reda obuhvaćat će 206 novih gravimetrijskih točaka koje će se relativnim gravimetrijskim mjerenjima povezati s postojećim točkama Osnovne gravimetrijske mreže.



Za uvećanu sliku pristisnite ovdje

S obzirom na resurse kojima raspolaže HGI, realizacija Gravimetrijske mreže II. reda podijeljena je u nekoliko faza od kojih svaka pokriva određenu teritorijalnu cjelinu, a obuhvaća: terensku reviziju, konačan odabir lokacija, dostabilizaciju postojećih i stabilizaciju novih točaka; određivanje položaja i visina; relativnu gravimetrijsku izmjeru; te obradu podataka mjerenja, izjednačenje gravimetrijske mreže i izradu Izvješća o obavljenim radovima.



Iako će se obaviti zasebna izjednačenja po završetku gravimetrijske izmjere svake faze, treba napomenuti da su time određene vrijednosti ubrzanja sile teže približne i privremene te da je nakon izmjere cijele mreže potrebno obaviti jedinstveno izjednačenje kojim će se odrediti konačna vrijednost ubrzanja sile teže na svim gravimetrijskim točkama II. reda kao homogenom polju točaka.

1. faza realizacija Gravimetrijske mreže II. reda koja obuhvaća područje Istre i Ćićarije otpočela je u travnju 2008. godine i potpuno je završena. Također, obavljeni su i terenski radovi na 2. fazi realizacije koja obuhvaća područje istočnije Slavonije (istočno od Đakova), Srijema i Baranje.


NOVI HRVATSKI MODEL GEOIDA HRG2009

Uspostavom državne mreže referentnih GNSS stanica (CROPOS) omogućena je široka upotreba satelitskih tehnika pozicioniranja. Službeni model geoida HRG2000 razvijen za pretvorbu GNSS elipsoidnih visina u normalne ortometrijske visine sadržavao je određene slabosti glede apsolutne orijentacije. Korištenjem CROPOS servisa na području cijelog teritorija Republike Hrvatske izmjereno je preko 500 GNSS/nivelmanskih točaka u rasteru od 10x10 km, za potrebe realizacije novog modela geoida HRG2009.


Za uvećanu sliku pristisnite ovdje

Sve GNSS točke su nivelirane do najbližeg repera preciznim nivelmanom te su im određene normalne ortometrijske visine u novom datumu. Na temelju tih podataka izračunate su pouzdane geoidne undulacije. Zbog veće točnosti u postupak kreiranja novog modela geoida HRG2009 uključena su i svi raspoloživi gravimetrijski podaci na području države te podaci dobiveni iz globalnih geopotencijalnih modela.





PROŠIRENJE OSNOVNE GRAVIMETRIJSKE MREŽE RH NA ZNAČAJNIJE OTOKE JADRANA

Završno s rujnom 2009. godine obavljena su terenski radovi na proširenju Osnovne gravimetrijske mreže (OGM) Republike Hrvatske na značajnije otoke Jadrana. Zbog specifičnosti radova i ograničenih resursa, proširenje je obavljeno tijekom tri godine, u tri faze od kojih svaka faza pokriva određenu teritorijalnu cjelinu. Projekt je vođen od strane Hrvatskog geodetskog instituta, a dvije faze odrađene su u suradnji s Geodetskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Proširenjem je OGM dobila 23 nove gravimetrijske točke I. reda (18 na otocima, jedna na poluotoku Pelješcu, te četiri na kopnu) pa sada obuhvaća šest točaka 0. reda (s tim da na jednoj nisu obavljena apsolutna mjerenja), te 59 točaka I. reda.


Za uvećanu sliku pristisnite ovdje

Nove točke su relativnim gravimetrijskim mjerenjima povezne s postojećom OGM, a određen im je i položaj te visina. Obavljena su zasebna, preliminarna, izjednačenja gravimetrijskih mreža svake faze proširenja. Postupci izmjere, obrade podataka, te rezultati preliminarnog određivanja ubrzanja sile teže te određivanja položaja i visine prezentirani su, zbog kompleksnosti projekta, u odvojenim tehničkim izvješćima.

Da bi se osigurala homogenost svih gravimetrijskih točaka I. reda, obavit će se zajedničko izjednačenje cjelovite OGM, kojim će se odrediti i kalibracijske konstante gravimetara u pojedinim fazama izmjere. Time bi se trebao riješiti i problem kalibracije relativnih gravimetara, koja se za sada, zbog ne postojanja adekvatne kalibracijske baze, još uvijek obavlja na provizornoj bazi.





PROJEKT PROGUŠĆENJA EUVN MREŽE (EUVN_DA)

Projekt Europske vertikalne mreže (EUVN) je pokrenut zbog nekoliko razloga: računanja jedinstvenog Europskog geoida na temelju GNSS, nivelmanskih i gravimetrijskih mjerenja, uspostave jedinstvenog Europskog visinskog sustava i povezivanja mareografskih postaja na širem području Europe. Tim projektom povezati će se mareografi, fundamentalni reperi te visinski sustavi pojedinih europskih zemalja.




EUREF-CRODYN 2005 GPS KAMPANJA

Projektna zadaća CROREF-2005 osmišljena je da uključuje EUREF i CRODYN GPS točke u svrhu praćenja i kontrole geodetskih točaka koje čine osnovnu GPS mrežu Republike Hrvatske te nastavka geodinamičkih istraživanja na području Jadranskog mora.




CROPOS - MREŽA REFERENTNIH STANICA REPUBLIKE HRVATSKE

Višenamjenske službe za satelitsko pozicioniranje čine osnovnu geodetsku strukturu za sve primjene satelitsko potpomognutih pozicioniranja, određivanje položaja i navigaciju. Pomoću permanentnih višenamjenskih GNSS referentnih stanica osiguravaju se podaci za korekciju mjerenja u realnom vremenu za različite razine preciznosti kao i podaci za GNSS obradu u internacionalno standardiziranom formatu podataka.




TESTIRANJE GEODETSKE OPREME

Hrvatski geodetski institut tijekom proteklih godina nabavio je vrijednu geodetsku opremu za potrebe izvođenja radova u okviru Odjela za osnovne geodetske radove i Odjela za topografsku izmjeru i nadzor, s kojom su obavljena testna mjerenja u svrhu utvrđivanja ispravnosti i pouzdanosti rada uređaja.




KALIBRACIJA GRAVIMETARA NA APSOLUTNIM GRAVIMETRIJSKIM TOČKAMA

Relativne gravimetre prije uporabe treba kalibrirati. U Republici Hrvatskoj ne postoji horizontalna gravimetrijska kalibracijska baza kao pretpostavka za obavljanje sustavnih gravimetrijskih radova. Ipak, da bi se dobio uvid u stanje gravimetara HGI-1 i HGI-2, provodi se u danim objektivnim uvjetima kalibracija gravimetara između dvije apsolutne gravimetrijske točke na području Zagreba (AGT02 Maksimir, Astronomski opservatorij i AGT03 Puntijarka, Geofizički opservatorij).




REDOVITO PRAĆENJE RADA GRAVIMETARA

U kontinuitetu se provode radovi na redovitom praćenju rada gravimetara HGI-1 i HGI-2 na osnovu prethodno izrađenog plana praćenja rada gravimetara za tekuću godinu. Redovitim praćenjem rada gravimetara obavljaju se sljedeće aktivnosti:




CRONOGIP-I, II i III

DGU uspostavlja baze prostornih podataka u svrhu upravljanja i distribucije topografskih i katastarskih podataka u Hrvatskoj. Baze podataka su izrađene ili se izrađuju kao dio Hrvatsko-norveških Geoinformacijskih projekata CRONO GIP I, II i III.
Ovim projektima definirane su Specifikacije na osnovu kojih će DGU koristiti infrastrukturne resurse HGI-a za obavljanje Kontrole kvalitete dostavljenih geodetskih proizvoda koje proizvode i isporučuju Proizvoditelji geodetskih podataka za potrebe DGU-a.
Zadaća HGI je ustanoviti, dokumentirati, ostvariti i održavati učinkovit i ekonomičan Sustav održavanja kvalitete, uključujući organizaciju, politiku i postupke u skladu s izrađenom dokumentacijom, koji je razvijen u svrhu zadovoljavanja zahtjeva klijenata (DGU).




KONTROLA KVALITETE GEODETSKIH PROIZVODA




STRUČNA PODRŠKA ODJELU ZA TOPOGRAFSKU IZMJERU I NADZOR




SUDJELOVANJE NA MEĐUNARODNIM SKUPOVIMA

Zaposlenici Odjela za osnovne geodetske radove u kontinuitetu prisustvuju, objavljuju i prezentiraju stručne i znanstvene članke na domaćim i međunarodnim skupovima.



© 2010. HGI