HGI_LOGO

ODJEL ZA GEOINFORMACIJSKE SUSTAVE

- PROJEKTI -


PREPOZNAVANJE SERVISA GEOGRAFSKIH IMENA HRVATSKE OD STRANE UN-a

IZRADA DETALJNE PODJELE NA LISTOVE

INTERNET SERVIS REGISTRA GEOGRFSKIH IMENA

EuroGeoNames SUSTAV EUROPSKE INFRASTRUKTURE GEOGRAFSKIH IMENA

REGISTAR GEOGRAFSKIH IMENA RH NA OSNOVU TOPOGRAFSKE KARTE MJERILA 1:300 000

REGISTAR GEOGRAFSKIH IMENA RH NA OSNOVU TOPOGRAFSKE KARTE MJERILA 1:200 000

EuroRegionalMap i EuroGlobalMap REGISTAR GEOGRAFSKIH IMENA RH

PREUZIMANJE GEOGRAFSKIH IMENA S LISTOVA DOF5

PREUZIMANJE GEOGRAFSKIH IMENA IZ TEMELJNE TOPOGRAFSKE BAZE DGU-a

PREZENTIRANJE IMENA NA GOOGLE EARTH-u

PREDSJEDAVANJE EAST CENTRAL AND SOUTH EAST EUROPE DIVISION (ECSEED) UNGEGN SKUPINOM

19. SKUP ECSEE UNGEGN SKUPINE

UNGEGN WORLD GEOGRAPHICAL NAMES DATABASE

EuroSDR

MODERNIZACIJA I ODRŽAVANJE WEB STRANICA INSTITUTA

INFORMATIČKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE INSTITUTA

SUDJELOVANJE NA DOMAĆIM I MEĐUNARODNIM SKUPOVIMA

SUDJELOVANJE U RADU POVJERENSTAVA, RADNIH GRUPA I UDRUGA



United Nations Statistics Division

http://unstats.un.org/unsd/geoinfo/country_links/map.htm

UNGEGN
Croatia_UNGEGN
http://ungegn.cgi.hr

EuroSDR
EuroGeoNames

PREPOZNAVANJE SERVISA GEOGRAFSKIH IMENA HRVATSKE OD STRANE UN-a

Geografska imena su prema UNGEGN-u, europskoj infrastrukturi prostornih podataka (Infrastructure for Spatial Information in the European Community, INSPIRE) i nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka Republike Hrvatske (NIPP) dio globalne, regionalne i nacionalne infrastrukture prostornih podataka. Hrvatska dio EuroGeoNames europskog sustav infrastrukture geografskih imena http://www.eurogeonames.com/RefAppl/.

UN je prihvatio internet servis Registra geografskih imena Hrvatske te na internet stranicama United Nations Statistics Division je objavljena veza na njega.


EuroSDR_Croatia

Pozivanjem podataka za Hrvatsku na stranici National Names Authorities and other Geographical Names (http://unstats.un.org/unsd/geoinfo/country_links/map.htm) se dobije veza na Servis Registra geografskih imena Hrvatske (Croatian Gazetteer Service).



IZRADA DETALJNE PODJELE NA LISTOVE ZA NOVU KARTOGRAFSKU PROJEKCIJU REPUBLIKE HRVATSKE (HTRS96/TM)

Za službeni položajni referentni koordinatni sustav Republike Hrvatske prihvaćen je Hrvatski terestrički referentni sustav za epohu 1995.55 – skraćeno HTRS96. Za potrebe detaljne državne topografske kartografije prihvaćen je projekcijski referentni koordinatni sustav poprečne Mercatorove projekcije – HTRS96/TM.

Nomenklatura, kao tradicionalan oblik označavanja listova karata, redovito se može podijeliti na dio koji jedinstveno definira list u sustavu podjele na listove i dio koji sadrži ime lista, koje služi da bi širi krug korisnika što jednostavnije smjestio list u prostoru.

Teritorij Republike Hrvatske preslikava se u jednu zonu. Ishodište za dodjeljivanje nomenklatura definirano je u gornjem lijevom kutu područja podjele na listove i ima koordinate N 5 170 000 m i E 200 000 m u sustavu HTRS96/TM.


Osnova podjele na listove i nomenklatura listova karata


Nomenklature su definirane za listove službenih karata mjerila od 1:250 000 do 1:500. Nomenklatura je definirana za različita mjerila, a ne za proizvode. Zbog toga pojedini proizvodi u istome mjerilu (npr. HOK5 i DOF5) imaju istu podjelu na listove i nomenklaturu, a oznaka proizvoda mora se posebno definirati.

Na slici je prikazana hijerarhija pridruživanja nomenklatura listovima karata s obzirom na mjerilo.


Hijerarhija pridruživanja nomenklatura listovima karata


Nomenklature za karte mjerila 1:250 000, 1:100 000 i 1:50 000 definirane su dijeljenjem područja podjele na listove karata i one ne sadrže nomenklature drugih listova. Nomenklature za sva ostala mjerila izvode se iz mjerila 1:50 000. Posljedica je toga da sve nomenklature listova u krupnijim mjerilima sadrže oznaku lista mjerila 1:50 000. Nomenklature za listove mjerila 1:25 000, 1:10 000 i 1:2 000 izvode se neposredno iz listova mjerila 1:50 000. Nomenklatura za listove mjerila 1:5 000 dobije se na osnovi listova mjerila 1:25 000 te zbog toga nomenklatura lista mjerila 1:5 000 sadrži oznake listova mjerila 1:25 000 i 1:50 000 unutar kojih se nalazi. Nomenklatura listova mjerila 1:2 000 dobije se na osnovi nomenklature za mjerilo 1:50 000, a nomenklature listova još krupnijih mjerila 1:1 000 i 1:500 dobiju se hijerarhijskim povezivanjem krupnijeg mjerila s prethodnim sitnijim mjerilom. Zbog toga nomenklatura lista 1:500 sadrži nomenklature listova mjerila 1:1 000, 1:2 000 i 1:50 000.

Svakom listu koji prekriva kopneni dio teritorija Republike Hrvatske pridruženo je ime. Ime lista služi da bi širi krug korisnika na osnovi imena opće poznatoga geografskog objekta, koji se nalazi na listu, što jednostavnije smjestio list u prostoru. Za ime lista dodjeljuje se ime najvažnijega geografskog objekta (toponima). Najčešće se dodjeljuje ime dominantnog ojkonima (grad, naselje, selo,...) na listu. Međutim, kada se na listu ne nalazi ni jedan ojkonim ili su dominantni drugi toponimi (npr. oronimi, hidronimi, hodonimi, regionimi i sl.), odustaje se od tog pravila. Za svaki list mjerila 1:250 000, 1:100 000, 1:50 000 i 1:25 000 koji prekriva teritorij Republike Hrvatske neovisno su za ime lista određeni toponim–250k, toponim–100k, toponim–50k i toponim–25k.

Za ime lista mjerila 1:10 000 preuzima se toponim–50k, a za listove mjerila 1:5 000 preuzima se toponim–25k. Nomenklaturama listova mjerila 1:2 000, 1:1 000 i 1:500 (katastarska mjerila) nije pridruživano ime lista. U slučaju kada dva susjedna lista karte dobivaju ime po istoj geografsko obilježje (npr. gradu), iza imena grada dodaje se "(sjever)", "(jug)", "(istok)" ili "(zapad)".



Nomenklature listova mjerila 1:250 000

Više informacija o Podjeli na listove karata i katastarskih planova Republike Hrvatske u HTRS96/TM projekcijskom koordinatnom referentom sustavu nalazi se na web stranici http://listovi.cgi.hr/index.html.

INTERNET SERVIS REGISTRA GEOGRFSKIH IMENA

Geografska imena dodjeljujemo obilježjima (objektima) u prostoru da bi artikulirali prostor koji nas okružuje, da bi odredili položaj i orijentaciju u prostoru te služe kao osnova u komunikaciji prilikom objašnjavanja prostornih odnosa. Geografska imena se razvijaju kroz stoljeća. Njihovo konzistentno korištenje je osnova efikasne komunikacije i socio-ekonomskog razvoja. Zbog svog razvoja kroz stoljeća, geografska imena odražavaju i povijesni i kulturni razvoj pojedinog područja te tvore njegovu kulturu baštinu. Kroz geografska imena se ne identificiraju samo geografska obilježja (objekti) već i pojedinci, grupe i nacije.

Važnost geografskih imena, njihove evidencije i standardizacije su prepoznali Ujedinjeni narodi (UN). U svrhu standardizacije geografskih imena na kartama UN je osnovao United Nations Group of Experts on Geographical Names (UNGEGN) kao ekspertno tijelo za geografska imena. Geografska imena dobivaju sve veću važnost i njihovoj problematici se posvećuje posebna pažnja. Zbog toga su geografska imena prema: UNGEGN-u, europskoj infrastrukturi prostornih podataka (Infrastructure for Spatial Information in the European Community, INSPIRE) i nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka Republike Hrvatske (NIPP) dio globalne, regionalne i nacionalne infrastrukture prostornih podataka. Europski sustav infrastrukture geografskih imena EuroGeoNames je prvi korak u stvaranju europske infrastrukture prostornih podataka u kojoj geografska imena imaju značajnu ulogu.


Prema United Nations Group of Experts on Geographical Names (UNGEGN), krovnoj organizaciji za standardizaciju geografskih imena, registar geografskih imena je popis toponima uređen po alfabetskom ili drugom redu s podacima o njihovom položaju, objektu i po mogućnosti njihovim varijacijama te sadrži i druge informacije. Registar geografskih imena sadrži referentne podatke koji se koriste povezani s kartom. Međutim, geografska imena nisu samo dio karte, ona su važno komunikacijsko sredstvo koje reflektira povijesni i kulturni razvoj nekog područja.


Hrvatski geodetski institut je objavio internet servis Registar geografskih imena Hrvatske na internet adresi http://cgnd.cgi.hr:8081.


Registar geografskih imena sadrži referentne podatke koji se koriste povezani s kartom. Međutim, geografska imena nisu samo dio karte, ona su važno komunikacijsko sredstvo koje reflektira povijesni i kulturni razvoj nekog područja.



EuroGeoNames SUSTAV EUROPSKE INFRASTRUKTURE GEOGRAFSKIH IMENA

EuroGeoNames (EGN) sustav europske infrastrukture geografskih imena je razvijen kroz eContentplus programe Europske komisije (http://www.eurogeographics.org/news/eurogeonames). Sustav je pod nadležnošću EuroGeographicsa, a Bundesamt für Kartographie und Geodäsie (BKG) operativno je nadležan za centralni EGN servis.

U EGN sustav je trenutno uključeno dvanaest zemalja. Umrežavanje nacionalnih baza geografskih imena omogućuje pretraživanje geografskih imena u nacionalnim bazama kroz centralizirani EuroGeoNames web servis. EuroGeoNames web servis se poziva na internet adresi http://www.eurogeonames.com/refappl, a hrvatsko sučelje se poziva odabirom jezika u gornjem desnom kutu web stranice. Hrvatska baza geografskih imena je smještena u Hrvatskom geodetskom institutu (HGI).

EGN web servis omogućuje korisnicima pretraživanje nacionalnih baza geografskih imena s obzirom na traženje identično zadanog imena, imena koje sadrži zadani tekst ili sličan oblik imena. Pretraživanje je moguće napraviti po zemljama i jezicima te pretraživanje endonima i egzonima ili samo endonima. Servis nudi pretraživanje baza prema selektiranim kategorijama geografskih obilježja (objekta). Vizualizaciju rezultata pretraživanja je moguće napraviti na EuroRegionalMap karti, satelitskim snimcima, kartografskom prikazu, kombinaciji satelitske snimke i karte te prilaz na modelu terena. EGN web servis također daje sintaksu Web Feature Service (WFS) upita i odgovora koje klijent upućuje i dobiva od centralnog EGN servisa u XML formatu.

EGN umrežavanje baza podataka na nivou Europe je jedan od koraka prema izgradnji europske infrastrukture prostornih podataka definirano INSPIRE-om.


REGISTAR GEOGRAFSKIH IMENA REPUBLIKE HRVATSKE NA OSNOVU TOPOGRAFSKE KARTE MJERILA 1:300 000

Na osnovu topografske karte mjerila 1:300 000 i dopunskih izvornika izrađen je Registar geografskih imena. S obzirom na mjerilo, mijenja se detaljnost prikaza i broj klasa geografskih objekata koje se imenuju.


Za svako geografsko ime su prikupljeni podaci o položaju, klasifikaciji, pripadnosti administrativnoj jedinici, pripadajući kodovi i drugi podaci.

REGISTAR GEOGRAFSKIH IMENA REPUBLIKE HRVATSKE NA OSNOVU TOPOGRAFSKE KARTE MJERILA 1:200 000

Nastavno na Registar geografskih imena napravljen na osnovu topografske karte mjerila 1:300000 napravljen je Registar geografskih imena na osnovu karte mjerila 1:200 000. S krupnijim mjerilom javlja se veći broj klasa objekata koje se prikazuju i imenuju na karti, a povećava se i broj geografskih imena. Osim topografskih karata korišteni su i drugi službeni registri i izvornici. Za svako geografsko ime se prikupljaju podaci o položaju, klasifikaciji, pripadnosti administrativnoj jedinici, pripadajući kodovi i drugi podaci.


Prikaz geografskih imena na Google Earthu

REGISTAR GEOGRAFSKIH IMENA REPUBLIKE HRVATSKE NA OSNOVU EuroRegionalMap i EuroGlobalMap EUROGEOGRAPHIC PROJEKATA

Projekti EuroRegionalMap i EuroGlobalMap koje vodi EuroGeographic sadrži između ostalih podataka i geografska imena na teritoriju Republike Hrvatske. Na osnovu ovih projekata izrađen je registar geografskih imena.



http://www.eurogeographics.org/products-and-services/euroregionalmap

PREUZIMANJE GEOGRAFSKIH IMENA S LISTOVA DOF5

Preuzeta su geografska imena s oko 48000 listova DOF5 u vektorskom obliku. Proces preuzimanja imena je uključivao izradu FME Workflowa te uređivanje imena. Prikupljeno je oko 80 000 geografskih imena s osnovnim podacima.

PREUZIMANJE GEOGRAFSKIH IMENA IZ TEMELJNE TOPOGRAFSKE BAZE DGU-a

Temeljna topografska baza (TTB) DGU-a sadrži georeferencirana geografska imena. Preuzet su dostupna geografska imena. Svako ime treba pojedinačno obraditi.

PREZENTIRANJE IMENA NA GOOGLE EARTH-u

Google Earth aplikacija može se pored svojih raznovrsnih mogućnosti primjeniti za grafički prikaz geografskih imena. Da bi se imena mogla prikazati u Google Earthu mora ih se prethodno obraditi i definirati u Keyhole Markup Language (KML) formatu Open Geospatial Consortiuma (OGC). Za kodiranje znakova se koristi Unicode Transformation Format (UTF). Pridruživanje atributa imenima se vrši Feature Manipulation Engine programom. Geografska imena se razvrstavaju po slojevima, a kartografska vizualizacija se definira za pojedini sloj. Atributi geografskih imena se prikazuju kroz Google Earth description baloon. Zbog jednostavnosti implementacije korisničkih podataka i višestruke primjenjivosti Google Earth je moćno i korisno sredstvo vizualizacije geografskih imena.


PREDSJEDAVANJE EAST CENTRAL AND SOUTH EAST EUROPE DIVISION (ECSEED) UNGEGN SKUPINOM

United Nations Group of Experts on Geographical Names (UNGEGN) je stalno ekspertno tijelo od United Nations Economic and Social Council (ECOSOC). UNGEGN je jedno od sedam ekpertnih tijela ECOSOC-a.

Neki od glavnih ciljeva UNGEGN-a su promicanje nacionalne i međunarodne standardizacije geografskih imena i usvajanje jedinstvenog sustava romanizacije. UN konferencije o stanndardizaciji geografskih imena se održava svakih pet godina. Regionalne aktivnosti se provode kroz UNGEGN Skupine. Hrvatska je članica East Central and South-East Europe (ECSEE) Division koja je jedna od 23 UNGEGN Skupine. Zemlje aktivne u ECSEED su: Albania, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Republika Češka, Grčka, Mađarska, Crna Gora, Poljska, Srbija, Slovačka, Slovenia, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, Turska i Ukraina.

Na Devetoj UN konferenciji o standardizaciji zemljopisnih imena i Dvadesetčetvrtom skupu UN Group of Experts on Geographical Names (UNGEGN) Hrvatska je preuzela predsjedavanje Skupinom. Za predsjedavatelja Skupine je izabran dr. sc. Željko Hećimović.


19. SKUP ECSEE UNGEGN SKUPINE

Državan geodetska uprava i Hrvatski geodetski institut u okviru predsjedavanja East, Central and South-East Europe Division (ECSEED) of the United Nations Group of Experts on Geographical Names (UNGEGN) organizirali su 19. skup ECSEE Skupine koji je održan u Zagrebu od 19. do 21. studenog 2008. godine.

Na Skupu su predstavljena nacionalna izvješća i radovi, a koji su služili kao osnova za diskusije. Na početku pojedinih tematskih cjelina Skupa, prezentirano je predavanje kao uvod u prezentaciju, izvještavanje i diskusiju svake od zemalja učesnika. Na skupu je predano 28 dokumenata i radova. Dokumenti, radovi i materijali Skupa mogu se naći na internet stranicama ECSEE Skupine http://ungegn.cgi.hr.

Na ovom Skupu se Crna Gora aktivirala u rad ECSEE Skupine kao nova zemlja članica. Crna Gora je 2006. godine proglasila neovisnost, a u članstvo Ujedinjenih naroda je prihvaćena 28. lipnja 2006. godine.

Na Skupu je predstavljena nova internet stranica ECSEE Skupine. Prethodnu internet stranicu su uređivali kolege iz Slovenije. U suradnji s kolegama iz Slovenije je glavnom UNGEGN uredu predstavljena nova stranica Skupine http://ungegn.cgi.hr. Internet stranice daju pregled osnovnih podataka o ECSEE Skupini i povezuju nacionalne internet stranice.

UNGEGN WORLD GEOGRAPHICAL NAMES DATABASE

Hrvatska participira u projektu UNGEGN baze podataka geografskih imena UNGEGN World Geographical Names Database (http://unstats.un.org/unsd/geoinfo/geonames/). To je više jezična baza podataka UN-a s imenima zemalja, glavnih gradova i većih gradova. Baza sadrži službena UN imena zemalja u nativnom obliku i na službenim jezicima UN-a. Svako ime države je dano u kraćem obliku i formalno ime. Prikupljani su podaci o gradovima s više od 100000 stanovnika. U Hrvatskoj su to: Zagreb, Split, Rijeka i Osijek. Za gradove su publicirani i zvučne datoteke s izgovorom. Hrvatska je time dio UN familije u području geografskih imena.



EuroSDR

European Spatial Data Research (EuroSDR) je osnovan 1953. godine u Parizu na preporuku The Council of Organizations for European Economic Cooperation. Zemlje osnivači su: Austrija, Belgija, Njemačka, Italija i Nizozemska. EuroSDR je razvojno-istraživačka platforma za nacionalne geodetske ustanove, razvojno-istraživačke institute, privatni sektor, industriju i druge grupe s obzirom na Europsku infrastrukturu prostornih podataka. EuroSDR okuplja znanstvene institucije i tvrtke iz područja geoinformacija na teritoriju Europe. EuroSDR trenutno ima osamnaest zemlja članica: Austrija, Njemačka, Mađarska, Ujedinjeno kraljevstvo, Finska, Belgija, Švedska, Cipar, Danska, Francuska, Irska, Italija, Norveška, Portugal, Španjolska, Švicarska, Nizozemska i Turska. Hrvatska je primljena u EuroSDR članstvo na 110. EuroSDR skupu koji se održavao od 23. do 25. svibnja 2007. godine u Rotterdamu. EuroSDR-om upravlja Steering Committee koji se sastoji od dva delegata iz svake zemlje članice. Delegati koji predstavljaju Hrvatsku u EuroSDR-u su dr. sc. Željko Hećimović - Hrvatski geodetski institut i gosp. Ivan Landek - Državna geodetska uprava



Da bi čim bolje mogli odgovoriti izazovima vremena, EuroSDR je nedavno prošao kroz reviziju svoje uloge i misije koja se može definirati kao:


EuroSDR definira teme istraživanja koja će se provoditi unutar pet znanstvenih komisija:


Posjet dopredsjednika EuroSDR-a Prof. Dr.-Ing. Christian Heipkea Zagrebu

Dopredsjednik EuroSDR-a Prof. Dr.-Ing. Christian Heipke sa Institut für Photogrammetrie und GeoInformation, Leibniz Universität Hannover je od 3. do 5. travnja 2008. godine posjetio Zagreb. Organizatori posjeta su bili Sveučilište u Zagrebu Geodetski fakultet, Državna geodetska uprava i Hrvatski geodetski institut. Prof. Dr.-Ing. Christian Heipke je na Geodetskom fakultetu održao predavanje pod nazivom Prospects of photogrammetry and remote sensing in the digital area. Predavanje je osim pregleda najnovijeg razvoja senzora, tehnika i proizvoda obradilo i praktičnu problematiku geometrijsko/radiometrijske obrade i analize snimaka. U predavanju je izložen pregled senzora: visoko rezolucijski satelitski senzori (optički, multi-hyperspectral, radar), digitalne aerokamere (velikog i malog formata), lasersko skeniranje LIDAR-om (zračno i terestičko u kombinaciji s optičkim senzorima), infracrveni senzori i dr. Predstavljene su senzorske platforme i sustavi s naročitim osvrtom na bezpilotne letjelice te senzorski sustavi povezani s uređajima za pozicioniranje i određivanje visine.

MODERNIZACIJA I ODRŽAVANJE WEB STRANICA INSTITUTA

Krajem 2009. godine se počelo sa potpunim redesignom internet stranica Instituta (http://www.cgi.hr). Nove stranice će dati novi image Institutu s više dinamičkih elemenata koje će bolje odražavati rad Instituta. Naglasak je na bogatijem sadržaju koji bi što bolje prezentirao aktivnosti u području struke i znanosti na domaćoj i međunarodnoj razini. Stranice će se i dalje razvijati i poboljšavati u zajedničkoj suradnji djelatnika Instituta kao i korisnika. U izradi stranica je djelatnica Ž. Jakir naročito dala svoj doprinos web stranicama.
Poddomena http://ungegn.cgi.hr sadrži službene stranice East Central and South-East Europe Division (ECSEED) of the UNGEGN, registrirane na službenim UN stranicama. Stranice će biti kontinuirano održavane. U 2010. godini će služiti kao glavna točka informiranja u svezi priprema slijedećeg skupa ECSEED Skupine početkom 2011. godine u Zagrebu.

Podomena http://listovi.cgi.hr sadrži stranice Podjele na listove karata i katastarskih planova Republike Hrvatske u HTRS96/TM projekcijskom koordinatnom referentom sustavu u kojima se pregledno daju podaci i specifikacije podjele po mjerilima sa popratnom grafičkom vizualizacijom.

INFORMATIČKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE INSTITUTA

Osnovna informatičko-komunikacijska infrastruktura HGI-a je manji računalni sustav s centraliziranim domenskim i ostalim serverima, perifernim uređajima i klijentskim računalima s pristupom internetu. Odjel administrira i dalje razvija sustav. Odjel provodi održavanje i osposobljavanje opreme: održavanje servera, održavanje hardvera i softvera Instituta, monitoring sustava, testiranje softvera, vođenja evidencije računalne opreme i softvera i druge aktivnosti, što sve skupa služi kao osnova za sustavni razvoj ICT na Institutu, a što je preduvjet za razvoj pojedinih strukovnih segmenata HGIa.

SUDJELOVANJE NA DOMAĆIM I MEĐUNARODNIM SKUPOVIMA:


SUDJELOVANJE U RADU POVJERENSTAVA, RADNIH GRUPA I UDRUGA


© 2010. HGI